
Változások a politikai színtéren
November 15-én, Bosznia és Hercegovinában zajló helyi választásokon, a legerősebb pártok és vezető politikusaik, Milorad Dodik és Bakir Izetbegovic összességében nyertek, de részben vagy teljesen elvesztették az irányítást olyan nagyvárosok felett, mint Szarajevó és Banja Luka.
A Független Szociáldemokraták Szövetsége (SNSD) vezetője, Milorad Dodik szerint 42 helyi közösségben nyert a Szerb Köztársaságban, valamint háromban a Bosznia-Hercegovina Föderációban. Köztük Prijedor, Doboj és Kelet-Szarajevó, ahol az SNSD korábban nem volt hatalmon, míg Bijeljina polgármesteri posztját továbbra sem tudták megszerezni, bár a párt és partnerei együttesen többségben lesznek a helyi parlamentben.
“Elmondható, hogy Szarajevóban veszítettünk, Bosznia és Hercegovinában nyertünk” – mondta Bakir Izetbegovic a választási eredmények kommentálásával.
Demokratikus Akció Pártja (SDA) 30 településen megtartotta vagy megszerezte a hatalmat, de nincs közöttük nagyobb város, mert Zenicában Fuad Kasumovic jelenlegi polgármester új mandátumot nyert független jelöltként, Tuzlában a polgármester Jasmin Imamovic maradt az SDP-től. és míg Bihaćban újra Šuhret Fazlić független jelölt nyert.
A legutóbbi választások Draško Stanivuković váratlan győzelmét hozták a Banja Luka polgármesteri posztjáért folytatott versenyben. Annak ellenére, hogy a választásokat megelőző közvélemény kutatások más eredményt jósoltak, a Demokratikus Haladás Pártjának (PDP) fiatal, 27 éves ellenzéki jelöltje, a Szerb Demokrata Párt (SDS) támogatásával, legyőzte Igor Radojcic hivatalban lévő polgármestert,a kormányzó párt jelöltjét. A Vidovdan koalícióban összegyűlt SNSD és partnereik többségben lesznek a Banja Luka-i városi közgyűlésben. Egyénileg az SNSD után Stanivuković PDP-jének lesz a legtöbb mandátuma a városi parlamentben illetve jó eredményt ért el az újonnan alakult “Banja Luka hív” népmozgalom is.
A legnagyobb vesztes a Népi Demokratikus Mozgalom (NDP), amely a legutóbbi önkormányzati választásokon a helyi parlament második legerősebb pártja volt, miközben ezúttal még a bejutási küszöböt sem érték el.
A nemzeti kisebbségeket Sasa Cudic tanácsnok képviseli, aki montenegrói kisebbséghez tartozónak vallja magát. A boszniai Szerb Köztársaság Nemzeti Kisebbségek Szövetsége által támogatott jelölt (amelynek tagja egyesületünk) Igor Kotelnyikov a második helyen van, sokkal kevesebb szavazattal, mint a Čudić.
A szarajevói városházán is komoly változások történtek. A győztes koalíciót Bosznia-hercegovina fővárosában négy párt alkotja a következő időszakban: a Bosznia-Hercegovina Szociáldemokrata Pártja (SDP), Naša stranka, Narod i pravda (NiP) és Bosznia-Hercegovina Független Listája. Jelöltjeik Szarajevó négy önkormányzatából háromban elnyerték polgármesteri posztot és többségük lesz a városi tanácsban, és így megválaszthatják Szarajevó főpolgármesterét. , amelyet más városokkal és önkormányzatokkal ellentétben nem közvetlenül választanak meg.
Az idei választások egyik tragédiája, hogy Mirsad Peca az SDA travniki polgármesterjelöltje megnyerte a szavazást azonban még aznap elhunyt a koronavírus következtében. Ilyen esetet még nem jegyeztek fel Bosznia-Hercegovinában, és Bosznia-Hercegovina Központi Választási Bizottságának (CEC) lesz a feladata eldönteni, hogy megismétlik-e a választásokat, vagy pedig a HDZ-ből érkező, második helyezett Goran Pejakovic foglalja el a polgármesteri széket.
A helyhatósági választásokon a Bosznia-hercegovina-i Föderáció 64 önkormányzati tanácsát, a Szerb Köztársaság 56 önkormányzati közgyűlését, Bosznia-Hercegovinában 120 polgármestert, a Föderációban 14 városi tanácsot, a Szerb Köztársaságban hét városi közgyűlést és Bosznia-Hercegovinában 22 polgármestert választottak meg.
Összesen 543 politikai entitás vett részt a választásokon, nevezetesen 129 politikai párt, 262 független jelölt, 72 koalíció, kilenc független jelöltlista és 71 nemzeti kisebbségekhez tartozó független jelölt. 30 809 jelölt indult a helyihatósági választásokon.
A választások tisztaságával kapcsolatban számos panasz érkezett, többek között szavazatvásárlásról szóló bejelentések, a megfigyelők munkájának ellehetetlenítése illetve elszigeltetség miatt megtagadott voksleadás.
Fordította: Milivojevity Irén
Promjene na političkoj pozornici
Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su održani 15. novembra, najjače stranke, koje predvode vodeći političari Milorad Dodik i Bakir Izetbegović odnijele su ukupnu pobjedu, ali su djelimično ili potpuno, izgubile nadzor nad velikim gradovima poput Sarajeva i Banjaluke.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), prema riječima njegovog lidera Milorada Dodika, pobijedio je u 42 lokalne zajednice u Republici Srpskoj, kao i u tri u Federaciji BiH. Među njima su i Prijedor, Doboj i Istočno Sarajevo, u kojima SNSD ranije nije bio na vlasti, dok je mjesto gradonačelnika Bijeljine i dalje ostalo neosvojivo, iako će ova stranka, zajedno s partnerima, imati prevlast u tamošnjem parlamentu.
„Može se reći da smo u Sarajevu izgubili, a u Bosni i Hercegovini – pobijedili”, rekao je Bakir Izetbegović, komentarišući rezultate izbora.
Njegova Stranka demokratske akcije (SDA) zadržala je ili dobila vlast u 30 opština, no među njima nema niti jednog većeg grada, jer je u Zenici novi mandat kao nezavisni kandidat dobio dosadašnji gradonačelnik Fuad Kasumović, u Tuzli je gradonačelnik ostao Jasmin Imamović iz SDP-a, dok je u Bihaću još jedan mandat izborio nezavisni kandidat Šuhret Fazlić.
Protekli izbori donijeli su za mnoge neočekivanu pobjedu Draška Stanivukovića u trci za mjesto gradonačelnika Banjaluke. Uprkos predizbornim anketama koje su predviđale drugačiji ishod, mladi 27-godišnji opozicioni kandidat Partije demokratskog progresa (PDP), koga je podržala Srpska demokratska stranka (SDS), pobijedio je dosadašnjeg gradonačelnika Igora Radojčića, koga je kandidovao vladajući SNSD. No, ako su tu omanule, ankete su dobro predvidjele da će većinu u banjalučkoj gradskoj skupštini imati SNSD i njihovi partneri, okupljeni u Vidovdanskoj koaliciji. Pojedinačno, nakon SNSD-a, najviše mandata u gradskom parlamentu imaće Stanivukovićev PDP, a u odborničke klupe sješće i predstavnik novoformiranog Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, specifičnog po tome što njegovi kandidati nemaju članske karte.
S druge strane, najveći gubitnik je Narodni demokratski pokret (NDP), koji je na prošlim opštinskim izborima bio druga po snazi stranka u lokalnom parlamentu, dok ovaj put nisu prešli ni cenzus.
Nacionalne manjine predstavljaće odbornik Saša Čudić, koji se izjašnjava kao Crnogorac, kandidata kojeg je podržao Saveza nacionalnih manjina RS ( čiji je član naše udruženje )Igor Kotelnikov je na drugom mjestu sa daleko manje glasova od Čudića.
I Sarajlije su birale neke nove ljude. Pobjedu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine odnijela je koalicija koju čine četiri stranke: Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Naša stranka, Narod i pravda (NiP) i Nezavisna bosanskohercegovačka lista. Njihovo kandidati osvojili su načelničke pozicije u tri od četiri sarajevske opštine, a s obzirom na to koliko glasova su osvojile ove stranke, izvjesno je da će upravo taj politički blok biti u poziciji da ima većinu i u Gradskom vijeću, a samim tim i da izabere gradonačelnika Sarajeva, koji se za razliku od drugih gradova i opština u BiH ne bira neposredno na izborima.
Kuriozitet ovih izbora je pobjeda Mirsada Pece, kandidata SDA za mjesto načelnika Travnika, koji je od posljedica virusa korona, na sam dan izbora – preminuo. Ovakav slučaj još nije zabilježen u BiH, a na Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH je da donese odluku da li će se izbori u ovoj lokalnoj zajednici ponoviti, ili će u fotelju prvog čovjeka te opštine sjesti drugoplasirani kandidat Goran Pejaković, koji dolazi iz HDZ-a.
Lokalni izbori, inače, bili su raspisani za 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 skupština opština u Republici Srpskoj, 120 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u Federaciji, sedam skupština gradova u RS te 22 gradonačelnika u BiH.
Na izborima su učestovala ukupno 543 politička subjekta, i to 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina. Za lokalne izbore ovjereno je 30.809 kandidata.
Izbore su osim novih pandemijskih uslova obilježile i brojne pritužbe, prijave o kupovini glasova, onomogućavanje rada posmatrača, kao i žalbe građana da im je zbog izolacije uskraćeno pravo glasa.
Tanja Rogulja